Metropolitansko područje
Grada Splita

Kontekst

Splitsko-dalmatinska županija (SDŽ) jedna je od ukupno 21 hrvatske županije (od čega sedam županija pripada Jadranskoj regiji, smještenoj u središnjem dijelu jadranske obale). SDŽ obuhvaća područje ukupne površine  4.540 km2 na kojem, u 16 gradova i 39 općina živi 454.798 stanovnika (što predstavlja 11 % od ukupne hrvatske populacije). Gustoća naseljenosti SDŽ-a iznosi 101 stanovnik po km2.

Najveći grad i administrativno središte SDŽ-a je Grad Split, s približno 190.000 stanovnika, dok više od 300.000 stanovnika živi u njegovom metropolitanskom području. Metropolitansko područje Grada Splita obuhvaća 13 gradova i općina od kojih se u sastavu LL-a nalaze: Split, Trogir, Kaštela, Solin, Klis, Dugopolje i Sinj.

U 2019. godini u Gradu Splitu zabilježeno je 944.465 dolazaka (udio od 4,8 % u ukupnim dolascima Republike Hrvatske (RH)) i 2.757.305 turističkih noćenja (udio od 3,02 % u ukupnim noćenjima RH). Na području LL-a ostvareno je ukupno 1.313.271 noćenja, od čega na četiri obalna grada (Split, Trogir, Kaštela i Solin) otpada udio od 95 %. Tri grada/općine koji su smješteni u zaleđu Grada Splita i dalje ostvaruju slabije rezultate kada je riječ o turističkoj potražnji (udio manji od 5 %) i ukupnom razvoju turizma.

Kulturni turizam: proizvodi, motivi i postojeći jaz

Tijekom stoljeća područje  LL-a i čitave SDŽ bio je pod utjecajem različitih religija i kultura, što se očitovalo u bogatstvu jezičnih izričaja, tradicije i arhitekture. Ti elementi ne predstavljaju samo materijalnu i nematerijalnu baštinu, već i značajne turističke resurse. Širi teritorij SDŽ-a poznat je po svojim kulturnim dobrima upisanim na UNESCO-v popis svjetske baštine: Povijesni kompleks Splita i Dioklecijanova palača (1979.), Povijesni grad Trogir (1997.) i Starogradsko polje (2008.). Nadalje, UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva uključuje sljedeća dobra: Procesija «Za Križen» na otoku Hvaru; Sinjska Alka, viteški turnir u Sinju i Nijemo kolo s područja Dalmatinske zagore (oba dobra nalaze se u zaleđu); Klapsko pjevanje i Mediteranska prehrana. Dva (od tri spomenuta) dobra s UNESEO-ovog Popisa svjetske baštine nalaze se na području LL-a (radi se povijesnim jezgrama Splita i Trogira), kao i tri (od četiri spomenuta) dobra nematerijalne kulturne baštine (Sinjska Alka, Klapsko pjevanje i Mediteranska prehrana). Nadalje, analizom kulturnih resursa SDŽ-a, izrađenom za potrebe Razvojnog plana kulturnog turizma SDŽ-a (2009.), utvrđeno je postojanje približno: 40 arheoloških lokaliteta, 35 urbanih i urbano-ruralnih cjelina, 160 ruralnih cjelina, 80 sakralnih građevina, 60 tvrđava, utvrda i gradina, 40 kaštela, palača i ljetnikovaca, 50 muzeja, galerija i zbirki te 50 kulturnih događanja. Osim prethodno navedenoga, u obzir treba uzeti suvremenu kulturnu produkciju koncentriranu u većim županijskim središtima, poglavito Splitu.

Kulturni turizam: strategije

Budući razvoj kulturnog turizma LL-a bazira se na:

  • kulturnoj baštini globalnog značaja (međunarodno poznate turističke atrakcije), smještenoj uz obalu, čija je važnost prepoznata upisivanjem na UNSECO-ov Popis svjetske baštine;
  • velikoj koncentraciji kulturno-povijesne baštine u urbanim jezgrama;
  • ogromnom bogatstvu materijalne i nematerijalne baštine u zaleđu koja čiji potencijali i značaj nisu u potpunosti prepoznati i iskorišteni te stoga još uvijek čekaju na turističku valorizaciju.

Ciljevi LL-a

Uzimajući u obzir značajan jaz između priobalnog pojasa i zaleđa u kontekstu ukupne gospodarske aktivnosti, stupnja razvoja turizma te gustoće naseljenosti, u sklopu LL-a okupit će se različite skupine ključnih dionika u svrhu kreiranja zajedničke vizije razvoja kulturnog turizma. Kulturna dobra priobalnog pojasa i zaleđa prenamijenit će se u integrirane proizvode kulturnog turizma. 

Sljedeći je cilj razvijanje (dodatnih) proizvoda kulturnog turizma u zaleđu kako bi se umanjili sezonski i prostori pritisci na priobalni pojas (pogotovo Split i Trogir), a što će posljedično pridonijeti održivosti priobalnog pojasa.

U tu svrhu, ciljevi LL-a usmjereni su, između ostaloga, na smanjivanje nedostataka u znanju ključnih dionika u sljedećim područjima:

  • turizam, odnosno, održivi razvoj turizma;
  • strateško planiranje;
  • praćenje učinaka turističkog razvoja;
  • marketinška pitanja (prije svega, kako prepoznati važnost te kako koristiti kulturna dobra u razvoju turističkih proizvoda);
  • partnerstvo i kooperacija;
  • upravljanje rizicima.

Predložene aktivnosti i razvijanje inovacija

  • Povezivanje različitih ključnih dionika u svrhu stvaranja zajedničke vizije razvoja (povezanog s uključenim mjestima) održivog kulturnog turizma;
  • Utvrđivanje postojećih granica za ostvarivanje uspješnog razvoja, prvenstveno u pogledu marketinga, ponude kulturne baštine, IKT alata itd.;
  • Otkrivanje raznih rizika koji potencijalno mogu ugroziti rezilijentnost (otpornost) destinacija kulturnog turizma;
  • Identificiranje mogućih rješenja za različite probleme koji se pojavljuju u destinaciji.

Cilj inovacija je postizanje veće kvalitete održivog cjelogodišnjeg kulturnog turizma, spajajući priobalna i ruralna područja te tako omogućiti smanjenje sezonalnosti i prostornih pritisaka u urbanim zajednicama priobalnog pojasa. Osim toga, dodatna je inovacija upravljanje kulturnim dobrima i njihova zaštita od posljedica prekomjernog turizma.  Također, inovativnost se pronalazi u razvoju zajedničke vizije kulturnog turizma, utemeljene na participativnom pristupu